Širenje poslovanja

Davno smo shvatili da se od Custom Developmenta može samo preživljavati, ili morate naći vrlo vrlo specifičnu nišu u koju ćete se uglaviti. Kako većina nas nije pronašla nišu život Custom-Development-Oriented tvrtki svodi se na  vječita nadmudrivanja s klijentima oko toga što su platili a što su podrazumijevali u svom projektu.

I vrapci na grani znaju da je model za dugoročnu  sreću razvoj vlastitog proizvoda kojem ćete se potpuno posvetiti. No, što se dešava kada napravite proizvod koji je imao svojih pet minuta slave po novinama, portalima, televiziji? Osim početnog buma, i vala ushićenja morate se pobriniti kako taj proizvod prodati.

No, kojem modelu prodaje pristupiti ako imate proizvod koji radi sinergiju građana (stvarnih korisnika), i gradskih službi? Pretpostavimo da ćemo naš proizvod prodati u dvadeset do trideset gradova u Republici Hrvatskoj, no kako napraviti da proizvod prođe negdje vani? Kako ga najjednostavnije, najbrže, najbolje najpametnije, i uz najmanje moguće energije prodati npr. u Njemačkoj?

Kada smo bili u Eleven-u na prezentaciji proizvoda ovo je bila i osnovna zamjerka proizvoda o čijoj monetizaciji ovisi direktan kontakt s gradskim upravama u umijeće pregovaranja a da se zaobiđe javna nabava (Tender). Ekipa, koja nam je glumila “mentore” (mislim nije da podcjenjujem ali javili su nam se mentori koji nam nisu rekli ništa pametno), također nije nam znala pomoći što se tiče ovog pitanja.

city-description
Ako pogledam ovu zanimljivu sliku, potencijal za naš proizvod u EU je oko 1500 gradova koji su veći od 100 000 stanovnika. No detaljnije (samo u EU) možete pročitati u ovom zanimljivom dokumentu (http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/focus/2012_01_city.pdf) u kojem su navedeni svi gradovi po državama i njihove veličine.

Screen Shot 2015-01-08 at 9.21.58 AM
No kako do tih gradova?

Kako obići sve gradove u EU i napraviti prezentaciju proizvoda te navesti ih da prepoznaju vrijednost projekta koji im može pomoći u radu? Ovu ideju koju smo “smislili” može se primijeniti doslovno na bilo koji model poslovanja. Rješenje je vrlo jednostavno, pronalazak partnera za svako tržište na kojem želimo biti prisutni. Svjesni smo činjenice da sami ne možemo obići sve gradove iz više razloga:

  • Financije
  • Daljina
  • Ne poznavanje poslovnih prilika
  • Ne poznavanje zakona

No, ako bi pronašli partnera koji je prisutan na lokalnom tržištu, koji već posjeduje neke kontakte, te koji radi kvalitetno, siguran sam da će on nešto prije “prodati” nego mi koji dolazimo kao totalni stranci.

Kako smo sami krenuli prodavati po lokalnom tržištu prije nekoliko godina, uvidjeli smo kolika je procedura da se nešto proda i naplati od gradske uprave i samouprave. S toga smo našim budućim partnerima u drugim državama ponudili Revenue  Share Model, u kojem bi dali do 50% prihoda od onoga što uspiju prodati na tržištu za koje smo se dogovorili da rade. Dakle, oni trebaju samo prodati, a mi trebamo se pobrinuti da sustav radi.

Dijeljenje prihoda ima više značenja, ovisno o kontekstu: U poslu, dijeljenje prihoda odnosi se na raspodjelu dobiti i gubitka između interesnih skupina, koje mogu biti punopravni partneri (i ograničeni partneri u zajedničkom društvu), zaposlenici tvrtke, ili između tvrtki u klasteru.

Širenje poslovanja

Do sada smo odradili desetak sastanaka i pronašli zainteresirane partnere za Njemačku, Sloveniju, BiH, Švedsku, trenutno smo u fazi definiranja ugovora u kojima ćemo staviti konkretne brojeve koliko gradova moraju minimalno prodati u narednoj godini kako bi zadržali ekskluzivna prava prodaje našeg software-a. za državu iz koje potječu.

Dijeljenje zarade je nešto što je u mojem umu jako prihvatljiva opcija, jer ako se vodim logikom da na svaki zarađen euro netko zaradi još jedan euro a da ja ne moram raditi za to izgleda strašno primamljivo. Vidjet ćemo gdje će nas ovaj poslovni model odvesti, ali sam siguran da je Sharing = Caring 🙂

Ostavite komentar

Ako vam je ovaj članak bio dobar, ostavite neki komentar 🙂 ili se pretplatite na RSS kanal.
Krunoslav Ris
Umjetnička duša. programer, gurman i filantrop. Radi i živi u Osijeku. Nekad je bio samo programer, a danas se više zanima za poduzetništvo,marketing i društvene mreže. Gadgeti ga oduševljavaju otkako je koristio prvi Atari 2600, a posebno se voli klanjat Mac kultu.