A jel bi moglo besplatno?

Početak godine je idealno vrijeme za postavljanje poslovanja na pravi put. Vjerujem da svi u svakodnevnom radu koristite u vašoj tvrtki računalo s “osnovnim” software-om (Windows, Office, Adobe paket itd…). Kako sam u zadnje vrijeme dosta čitao po novinama i portalima da Državni inspektorat najavljuje oštre kontrole po tvrtkama ne bi li napunio praznu državnu blagajnu, odlučio sam točno staviti “na papir” koliko košta sav potrebni software za normalno uredsko poslovanje koje se bavi web dizajnom ili web programiranjem.

Za početak pogledajmo kolike su kazne ako imate nešto što nije legalno (čitaj skinuto s warez-a, torrenata i sl.)

Prema informacijama sa stranica BSA ( www.bsa.org ) ako korisnik na računalu ima instalirane nelegalne programe čekaju ga sljedeće sankcije:

  • LEGALIZACIJA tvrtka je dužna ukloniti sve nelicencirane kopije te steći licence za nastavak korištenja softvera
  • PREKRŠAJNA KAZNA do 100.000 kuna za tvrtku i do 10.000 kuna za odgovornu osobu
  • ZAKONSKI PENAL naknada proizvođaču softvera u visini dvostruke cijene svake nelicencirane kopije

Iz navedenoga je lako zaključiti da je šteta koju tvrtka može pretrpjeti izuzetno velika. Ne ulazeći u visinu propisane prekršajne kazne za tvrtku i odgovornu osobu, prilično veliki iznos može biti i zakonski penal. Primjerice, za neki skuplji nelegalni programski paket iznos zakonskog penala može nadmašiti maksimalni iznos prekršajne kazne. Budući da veliki broj tvrtki i bez ovakvih nenadanih troškova sve teže posluju, iskreno i dobronamjerno vam savjetujemo da svoja računala opremite samo legalnim softverom

Prilično skupo, zar ne? Zapravo znam iz prve ruke, da nam Državni inspektorat pokuca na vrata i pronađe nešto nelegalno i ispiše “kaznu” to bi bilo jednako kataklizmi nemjerljivih razmjera.

Koliko košta osnovni uredski paket software-a na koje smo navikli (govorim o minimalno dvije licence jer pretpostavimo da imate barem dva računala – desktop i laptop)?

  • 2 x MS Windows 8, Professional, Cro, OEM, DVD – 1.459,00 kn (OEM sustav Windowsa  licencira se po uređaju, što znači da je za svaki uređaj na koji je sustav instaliran potrebna jedna licenca)
  • Retail Office Home and Business 2010 Croatian – 1,921.89 Kn
  • Adobe Dreamweaver CS6 WIN/MAC IE licenca – 3.154,44 kn
  • Adobe Photoshop CS6 WIN/MAC IE licenca – 5.520,28 kn
  • Bitdefender Antivirus Plus 2012, 3 korisnika, 1 godina – 195,70 kn

Dakle, ovaj OSNOVNI (ali stvarno osnovni) paket za vaš laptop i desktop košta u startu 13 710.22 kn.

Prilična svota novca koju morate izdvojiti kako bi sve bilo po slovu zakona. Za tvrtku koja je tek krenula, ovo bi otprilike bila tromjesečna plaća.

Alternativa…

Ako si ne možete priuštiti u samom startu Mac računalo s kojim dobijete OS X, iLife i iWork trial (oko 700kn licenca) i nemate ovih 13 710,22 kn preporučujem vam da obratite pozornost na ovu alternativu:

Ubuntu – kao zamjena za Windowse, OSX

  • Ubuntu 12.10 je odlična alternativa za MS Windows. Ovo jednostavno upravljačko sučelje zadovoljit će svakog prosječnog korisnika koji svoje računalo koristi u profesionalne svrhe. O samom Ubuntu sam dosta pronašao na službenim stranicama udruge Ubuntu korisnika Hrvatske a ovo oni kažu o ovom prekrasnom OS-u:

    Ubuntu je prijateljska Linux distribucija prilagođena pojedincima i skupinama koji žele iskušati nešto novo i unaprijediti svoj desktop ili server. Otvorenog je kôda, besplatan i namijenjen svima koji ga žele iskušati, naučiti nešto novo ili jednostavno dati šansu kao osvježenje ili odmor od drugih operativnih sustava. Naravno, Ubuntu se prilagođava i zahtjevima poslovnih procesa. U Hrvatskoj posluju tvrtke koje mogu naći rješenje za vaš tip poslovanja upravo na ovoj platformi otvorenog kôda.

    Sam Ubuntu prije instalacije možete pogledati ovdje.

LibreOffice – kao zamjena za Microsoft Office

  • LibreOffice –  programi izgledom i funkcionalnošću podsjećaju na Microsoft Office prije uvođenja ribbon sučelja u verziji 2007. Tri najvažnija programa iz paketa – Writer, Impress i Calc – posebno su slični starijim verzijama Microsoftovih programa i već zbog toga su popularna alternativa korisnicima kojima ribbon sučelje ne odgovara. Ako ste radili u Microsoft Office-u, sasvim sigurno ćete se vrlo brzo snaći u LibreOffice-u. LibreOffice koristi vlastiti format datoteka, ODF (OpenDocument Format), koji ima status međunarodne norme s oznakom ISO/IEC 26300:2006, kao i hrvatske norme s oznakom HRN ISO/IEC 26300:2008. Uz ODF, LibreOffice podržava otvaranje i spremanje datoteka u Microsoft Office formatima DOC, DOCX, XLS, XLSX, PPT i PPTX, ali i nizu drugih formata koje Microsoft Office ne podržava, kao što su Microsoft Works formati WPS, WKS i WDB i mnogi drugi (nažalost, kompatibilnost s navedenim formatima nije savršena, pogotovo kad se radi o složenim proračunskim tablicama). Podržano je i spremanje datoteka u PDF formatu.
    • Sučelje LibreOffice-a je, zahvaljujući zalaganju hrvatske Open Source zajednice, u cijelosti prevedeno na hrvatski, a podržana je i provjera pravopisa u tekstovima na hrvatskom.
    • Najveće prednosti LibreOffice-a su cijena, podrška za velik broj formata i otvorenost koda, koja jamči sigurnu budućnost same aplikacije i, još važnije, dokumenata kreiranih u LibreOffice-u.
    • LibreOffice možete preuzeti s adrese http://www.libreoffice.org/download/.

     

Notepad++ – kao zamjena za Dreamviewer

  • Notepad++ je besplatan html editor kojeg možete pronaći i lokaliziranog na hrv. jeziku. On je napisan isključivo za Windows platformu i nalazi se pod zaštitom  GPL licence. Od funkcija podržava ovo (svi razumijete engl. pa sam napravio samo C/P):

GIMP – zamjena za Adobe Photoshop

linux_dualscreen_griatch_art

  • GIMP –  kratica od GNU Image Manipulation Program, a predstavlja program za obradu rasterske grafike. Mnogi ga nazivaju slobodnom alternativom Adobeovom Photoshopu zbog mnoštva mogućnosti i opcija te kompleksnosti (iako to nije cilj projekta). Profesionalci mu zamjeraju nespretno sučelje, nedostatak naprednog upravljanja bojama, CMYK i sl.
    • Podržava mogućnost instalacije plug-inova i ekstenzija te pisanje vlastitih skripti i dodataka. Postoji na gotovo svim platformama, kao i najpopularnijim: Linux, Windows i Mac OS X.
    • Zanimljivost je da je upravo zbog GIMP-a prvotno napravljen Gtk+ (GIMP Toolkit) na kojem se temelje i drugi veliki projekti (kao npr. GNOME ili Mono).
    • Maskota GIMP-a je Wilber. Wilbera je 25. rujna, 1997. godine osmislio Tuomas Kuosmanen – tigert. Postao je prepoznatljiv znak koji asocira na GIMP. Globalno gledano, Wilber je za GIMP isto što je i TUX za GNU/Linux.
  • Neke od mogućnosti:
    • Slikanje
      • Kompletan set alata za slikanje: četka, olovka, kist, kloniranje
      • Sub-pixel uzorkovanje za sve alate za visoko kvalitetni anti-aliasing
      • Moćan alat za rad s gradijentima i za blendanje
      • Podržava prilagođene četke i uzorke
    • Sistem
      • Veličina slike ograničena samo raspoloživim slobodnim mjestom na disku
      • Neograničen broj istovremeno otvorenih slika
    • Napredna obrada
      • Potpuna podrška za alfa kanal
      • Slojevi i kanali
      • Višestruki Undo/Redo
      • Izmjenljivi tekstualni slojevi
      • Alat za transformaciju koji uključuje rotaciju, promjenu veličine, rezanje i preokretanje
      • Alati za selekciju raznih oblika
      • Alati za ekstrakciju prednjeg plana
      • Napredni alaz za staze
    • Nadogradnja
      • Procedural Database za pozivanje internih GIMPovih funkcija iz vanjskih programa kao Script-fu
      • Napredno skriptiranje (Scheme, Python, Perl)
      • Dostupni plug-inovi za razne zadatke
      • Preko 100 plug-inova
    • Animacije
      • Uvoz i spremanje animacija u prigodnom frame-as-layer formatu
      • MNG podrška
      • Frame Navigator (in GAPu, the GIMP Animation Paketu)
      • Onion Skin (in GAPu, the GIMP Animation Paketu)
      • Bluebox (in GAPu, the GIMP Animation Paketu)
    • Rad sa datotekama
      • Podržani formati: bmp, gif, jpeg, mng, pcx, pdf, png, ps, psd, svg, tiff, tga, xpm i ostali…
      • Učitavanje, prikazivanje, konvertiranje, spremanje raznih formata
      • SVG uvoz/izvoz

Zakljucak

Iako su ovo manje više nepoznati proizvodi prosječnim korisnicima oni nisu nedorađen software. Ubuntu je doživio svoju 12 inkarnaciju i postao je stvarno kvalitetan OS na kojem mnogo velike svjetske organizacije “vrte” svoja računala. Linux zajednica svakodnevno radi na poboljšanju proizvoda i prati u korak velike tvrtke poput Microsoft-a i Apple-a. Također, nemojte zaboraviti ni iznos do 13 000 kn koji je za malu tvrtku koja je tek krenula jako velik (i to samo za licence). Tih 13k kn se mogu utrošiti u pametnije stvari (marketing, putovanja kod klijenata, ured itd…). Osobno smatram da na ovom besplatnom softwareu možete napraviti jednako dobro i jednako brzo posao kao i na “Brand name” software-u. Novi Windowsi su jednako komplicirani kao i Ubuntu, LibreOffice je jednostavniji za korištenje nego onaj bullshit s tabovima od MS Office-a. Na vama je odluka, ali  svakako pogledajte kazne koje su ogromne, i zapamtite da je najskuplji software – piratski software.

Ostavite komentar

Ako vam je ovaj članak bio dobar, ostavite neki komentar 🙂 ili se pretplatite na RSS kanal.
Krunoslav Ris
Umjetnička duša. programer, gurman i filantrop. Radi i živi u Osijeku. Nekad je bio samo programer, a danas se više zanima za poduzetništvo,marketing i društvene mreže. Gadgeti ga oduševljavaju otkako je koristio prvi Atari 2600, a posebno se voli klanjat Mac kultu.